Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility Faapasi i mataupu autu

AAPI masina o Measina

O Me o le masina o Measina a Asia American Pacific Islander (AAPI), o se taimi e manatunatu ai ma iloa le sao ma le aafiaga o le AAPI ma le aafiaga ua oo i ai i le aganuu ma le tala faasolopito o lo tatou atunuu. Mo se fa'ata'ita'iga, o le aso 1 o Me o le Lei Day, o se aso e fa'amanatu ai le agaga o le alofa e ala i le foa'i ma/po'o le mauaina o se lei. O le masina o Measina a le AAPI e faamanatu ai foi isi mea na ausia e nei vaega, e aofia ai le faamanatuina o le malaga mai o uluai tagata malaga mai Iapani i le Iunaite Setete i le aso 7 o Me, 1843, ma le maeʻa o le nofoaafi i luga o le konetineta i le aso 10 o Me, 1869. E ui e taua le faamanatuina. AAPI aganuu ma tagata, e tutusa lava le taua o le iloaina o le tele o faigata ma luitau na tatau ona foia e nei vaega, ma i latou o loʻo faʻaauau pea ona latou feagai i aso nei.

E le taumateina, o nisi o lu'itau sili o lo'o feagai ma o tatou sosaiete e feso'ota'i i tua i le faiga o a'oa'oga ma fa'apitoa, o le va o taunu'uga i le va o tamaiti a'oga mai tu'uaiga eseese, fa'ailoga tagata, fa'alelotu, ma fa'aletamaoaiga. I Hawaii, o le va o mea na ausia e fesoʻotaʻi ma le talafaasolopito umi o le nofoia i Atumotu o Hawaii. O le asiasiga a Kapeteni Cook i Atumotu o Hawaii i le 1778 na maua ai le lagona o le toatele o tagata o le amataga lea o le mutaaga o le sosaiete ma aganuu. E pei o le tele o isi fa'alapotopotoga fa'ale-aganu'u ma fa'ale-aganu'u i le salafa o le lalolagi na pa'u'u i le nofoia o Europa ma Sisifo. Mulimuli ane, o le faaopoopoga o Hawaii, lea na sosoo ai ma le uluai nofoia e Cook o atumotu, na taitai atu ai i se suiga tele i le pule, ma suia ai mai lima o tagata moni i le malo o le Iunaite Setete. I aso nei, o lo'o fa'aauau pea ona o'o tagata Hawaii i a'afiaga tumau ma a'afiaga o pulega a papalagi.1, 9,

I le taimi nei, e silia ma le 500 K-12 aʻoga i le setete o Hawaii—256 lautele, 137 tumaoti, 31 faʻailoga.6-o le tele o ia mea e faʻaaogaina se faʻataʻitaʻiga aʻoaʻoga i Sisifo. I totonu o le faiga o a'oa'oga a Hawaii, o tagata Hawaii moni e maua nisi o tulaga maualalo tau a'oa'oga ma tulaga ausia i le setete.4, 7, 9, 10, 12 O tamaiti a'oga Hawaii e masani ona o'o i le tele o fa'afitauli fa'ale-agafesootai, amio, ma le si'osi'omaga, ma le le lelei o le tino ma le mafaufau.

E saunia e aʻoga tamaiti aʻoga mo o latou olaga matutua ma ulufale atu i totonu o le sosaiete lautele e ala i le tuʻuina atu i tamaiti aʻoga siosiomaga e mafai ai ona latou aʻoaʻo e faʻatasi ma tali atu i isi. I le faaopoopo atu i vasega aloaia i le Igilisi, talafaasolopito, ma le matematika, o faiga aʻoaʻoga e faʻaleleia atili ai le malamalama faʻale-aganuʻu o tamaiti aoga - aʻoaʻoina le saʻo mai le sese, auala e fegalegaleai ai ma isi, auala e faʻamatalaina ai le tagata lava ia e faʻatatau i isi vaega o le lalolagi.2. O le tele o nei fegalegaleaiga e taʻitaʻia e uiga vaaia poʻo uiga e pei o le lanu o le paʻu, lavalava, lauulu, poʻo isi foliga vaaia i fafo. E ui lava e masani ona faauigaina le faasinomaga i ni auala eseese, ae ua iloa e suʻesuʻega o i latou e iai ni uiga iloga—tuuga (uliuli pe lanu), aganuu (e lē o se Amerika), ma le itupa (tamaʻitaʻi)—e lē tutusa. i tu ma aga fa'ale-agafesootai e sili atu ona o'o i faigata ma fa'alavelave i le gasologa oa latou galuega fa'alea'oa'oga ma o latou olaga atoa. O nei aafiaga e masani ona i ai ni aafiaga le lelei i le ausiaina faaleaoaoga ma manaoga o lena tagata.3, 15

O isi fa'afitauli e mafai ona mafua ona o le 'ese'esega o mea e a'oa'oina e tamaiti a'oga i le fale mai o latou aiga e amata a'o laiti, i mea e a'oa'oina ai i latou i le a'oga. E masani ona fegalegaleai aiga ma a'oa'o a latou fanau e tusa ai ma talitonuga ma tu ma aga masani a tagata Hawaii. I le tala faasolopito, sa faaaoga e tagata Hawaii se faiga tau faatoaga lavelave e faasūsū ai, ma se talitonuga taatele e faapea o le eleele, po o le ‘āina (o lona uiga moni, o mea e fafaga), o le tino lea o o latou atua, e paia tele e mafai ona tausia ae le umiaina. Na fa'aogaina fo'i e tagata Hawaii se tala'aga tu'ugutu ma tu ma aga fa'aleagaga (kapu system), lea sa avea ma fa'alotu ma tulafono. E ui ina le toe fa'aaogaina nisi o nei talitonuga ma faiga, e tele tu ma aga fa'a-Hawaii o lo'o fa'aauau pea ona faia se sao taua i le aiga o tagata Hawaii i aso nei. E ui ina sa fesoasoani lenei mea e faatumauina ai le agaga o le alofa i Atumotu o Hawaii, ae ua faaleagaina ai foi ma le le iloa le faamoemoe faaleaoaoga, ausia, ma le ausiaina o tamaiti a'oga o tagata Hawaii i le setete atoa.

O le tele o fa'atauga ma talitonuga o aganu'u fa'a-Hawaii fa'aleaganu'u e fete'ena'i ma tulaga fa'atauva'a pa'epa'e “pulea” o lo'o a'oa'oina i le tele o a'oga a Amerika. “O le aganu'u Anglo-Amerika e masani ona fa'atauaina le fa'ato'ilaloina o le natura ma le fa'atauva ma isi, fa'alagolago i tagata popoto...[fa'aaogāina] au'ili'ili"5 ia foia faafitauli, tutoatasi, ma le manatu faapito.14, 17 O tusitusiga i a'oa'oga i Hawaii ma su'esu'ega ua tuana'i o taunu'uga tau a'oa'oga ma ausiaga ua maua ai le faigata o le a'oa'oina o tagata Native Hawaii ona o le tele o taimi latou te feagai ai ma fa'afitauli o fete'ena'iga fa'ale-aganu'u i le faiga o a'oa'oga. O a'oa'oga o lo'o fa'aogaina e le tele o a'oga e masani lava ona atia'e ma tusia mai se tulaga fa'a-Kolone i Sisifo.

Na maua fo'i i su'esu'ega e masani ona fa'afeagai tamaiti a'oga Maori ma fa'ailoga fa'ailoga lanu i le a'oga e isi tamaiti a'oga, ma faia'oga ma isi a'oga i a latou a'oga. O nei fa'alavelave sa faia ma le loto i ai i nisi o taimi - ta'u-igoa ma le fa'aogaina o fa'ailoga lanu12– ma o nisi taimi o ni tulaga e lei mafaufauina lea na lagona ai e tamaiti aoga o faiaoga po o isi tamaiti aʻoga e maualalo le faʻamoemoega ia i latou e faʻatatau i lo latou faʻailoga, faʻalapotopotoga, poʻo le aganuu.8, 9, 10, 13, 15, 16, 17 O tamaiti a'oga Hawaii e faigata ona mulimulita'i ma fa'aaogaina tu ma aga fa'apapalagi e masani ona va'aia e itiiti le agava'a e fa'amanuiaina a'oa'oga, ma feagai ma lu'itau i le manuia mulimuli ane i le olaga.

I le avea ai ma se tasi e galue i le tausiga o le soifua maloloina, tautua i nisi o tagata sili ona vaivai o le tatou sosaiete, ou te talitonu e matua taua tele le malamalama i le va o aʻoaʻoga ma le soifua maloloina i totonu o se faʻalapotopotoga lautele lautele. O a'oa'oga e feso'ota'i sa'o ma agava'a o tagata ta'ito'atasi ina ia mautu i mea tau tupe, fa'atumauina galuega, fale mautu, ma manuia fa'aletamaoaiga. I le aluga o taimi, ma aʻo faʻateleina le va i le va o le faigaluega ma le vaeluagalemu, ina ia i ai le le tutusa o agafesootai i totonu o la tatou sosaiete faʻapea foʻi ma faʻalavelave i le soifua maloloina - maʻi, faʻamaʻi faʻamaʻi, faʻafitauli o le mafaufau, ma taunuʻuga le lelei o le soifua maloloina. E taua tele le faʻaauau pea ona vaʻavaʻai i taʻiala tau pulega o le soifua maloloina o le faitau aofaʻi ma le tausiga o le tagata atoa, malamalama o le soifua maloloina ma agafesootai e fesoʻotaʻi vavalalata ma e tatau ona faʻatalanoaina uma e faia ai se suiga i totonu ma faʻaleleia le soifua maloloina ma le soifua manuia o tatou tagata.

 

 

mau faasino

  1. Aiku, Hokulani K. 2008. “Tetee o le Fa'atagataotauaina i le Atunu'u: He Mo'oleno No Lā'ie."

American Indian Quarterly 32(1): 70-95. Toe maua Ianuari 27, 2009. Avanoa:

SocINDEX.

 

  1. Bourdieu, Pierre. 1977. Reproduction in Education, Society, and Culture, faaliliuina e

Richard Nice. Beverly Hills, CA: SAGE Publications Ltd.

 

  1. Brimeyer, Ted M., JoAnn Miller, ma Robert Perrucci. 2006. “Social Class Sentiments in

Fa'avae: A'afiaga o Vasega Feso'ota'iga, Fa'asalalauga Kolisi, ma Vasega

Manatu.” Le Sociological Quarterly 47:471-495. Na maua mai ia Novema 14, 2008.

Avanoa: SocINDEX.

 

  1. Coryn, CLS, DC Schroter, G. Miron, G. Kana'iaupuni, SK Watkins-Victorino, LM Gustafson. 2007. Tulaga A'oga ma Tulaga Tau A'oa'oga i Tagata Samoa: Fa'ailoaina o ta'iala manuia a le a'oga: Aotelega Fa'atonu ma Autu Autu. Kalamazoo: The Evaluation Center, Western Michigan University. Sauni mo le Matagaluega o A'oga a Hawai'i ma A'oga a Kamehameha - Vaega o Su'esu'ega ma Iloiloga.

 

  1. Tanielu, Judy. 1995. “Su'esu'eina o le Atina'eina o Amiotonu ma le Fa'atauaina o le Autalavou Hawaii". Journal of Multicultural Counseling & Development 23(1): 39-47.

 

  1. Matagaluega o Aoga a Hawaii. “A’oga a le Malo o Hawaii”. Toe maua mai ia Me 28, 2022. http://doe.k12.hi.us.

 

  1. A'oga a Kamehameha. 2005. “The Kamehameha Schools Education Strategic Plan.”

Honolulu, HI: A'oga a Kamehameha. Toe maua mai ia Mati, 9 2009.

 

  1. Kana'iaupuni, SK, Nolan Malone, ma K. Ishibashi. 2005. Ka huaka'i: 2005 Native

Su'esu'ega a'oa'oga a Hawaii. Honolulu, HI: Kamehameha Schools, Pauahi

Lomiga.

 

  1. Kaomea, Julie. 2005. “Su'esu'ega Fa'aleaganu'u i le Matā'upu A'oa'oga Tulaga Lua: Ose Fa'atonuga

Faataitaiga Hawaii.” Anthropology and Education Kuata 36(1): 24-42. Toe aumai

Ianuari 27, 2009. Avanoa: SocINDEX.

 

  1. Kawakami, Alice J. 1999. “Sense of Place, Community, and Identity: Bridging the Gap

I le va o le fale ma le a'oga mo tamaiti a'oga Hawaii." A'oga ma Sosaiete i Tulaga

32(1): 18-40. Na maua mai ia Fepuari 2, 2009. (http://www.sagepublications.com).

 

  1. Langer P. Le faʻaogaina o faʻamatalaga i aʻoaʻoga: o se taʻiala faʻapitoa mo aʻoaʻoga. Psychol Rep. 2011 Dec;109(3):775-84. doi: 10.2466/11.PR0.109.6.775-784. PMID: 22420112.

 

  1. Okamoto, Scott K. 2008. “Tulaga Tu'utia ma Puipuiga o le Autalavou Micronesian I Hawai'i:

O se suʻesuʻega suʻesuʻe." Journal of Sociology & Social Welfare 35(2): 127-147.

Toe maua mai ia Novema 14, 2008. Avanoa: SocINDEX.

 

  1. Poyatos, Cristina. 2008. “Multicultural Capital in Middle Schooling.” Le Fa'ava-o-malo

Journal of Diversity in Organisation, Community and Nations 8(2): 1-17.

Toe maua mai ia Novema 14, 2008. Avanoa: SocINDEX.

 

  1. Schonleber, Nanette S. 2007. “Culturally Congruent Teaching Strategies: Voices From.

le fanua.” Hūili: Multidisciplinary Research on Hawaiian Well-Being 4(1): 239-

264.

 

  1. Sedibe, Mabato. 2008. “A'oa'oina o se Vasega Aganu'u Tu'ufa'atasi i se Fa'alapotopotoga Maualuga a

Aoao.” The International Journal of Diversity in Organisation, Communities

ma Malo 8(2): 63-68. Toe maua mai ia Novema 14, 2008. Avanoa: SocINDEX.

 

  1. Tharp, Roland G., Cathie Jordan, Gisela E. Speidel, Kathryn Hu-Pei Au, Thomas W.

Klein, Roderick P. Calkins, Kim CM Sloat, ma Ronald Gallimore. 2007.

“A’oa’oga ma Fanau Samoa: Toe A’oa’o Tausi.” Hūili:

Multidisciplinary Research on Hawaiian Well-Being 4(1): 269-317.

 

  1. Tibbetts, Katherine A., Kū Kahakalau, ma Zanette Johnson. 2007. “A’oga ma

Alofa ma Aseta Tamaiti Aoga.” Hūili: Su'esu'ega Tu'ufa'atasi i le Lelei o Hawaii-

Ona 4(1): 147-181.

 

  1. Trask, Haunani-Kay. 1999. Mai se afafine o le atunuu. Honolulu, HI: Iunivesite o Hawaii

Failautusi.