Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility Faapasi i mataupu autu

Aso Su'esu'ega o le Kanesa o le Susu a le Lalolagi

Aukuso 18th o Aso Su'esu'ega o le Kanesa o le Susu a le Lalolagi. O Aukuso 18 o le aso atofaina ona o le 1 i le 8 fafine ma le 1 i le 833 alii o le a maua i le kanesa o le susu i o latou olaga. O le 12% o mataupu uma i le lalolagi atoa ua maua i le kanesa o le susu. E tusa ai ma le American Cancer Society, o le kanesa o le susu e mafua ai 30% o kanesa fou uma o fafine i tausaga ta'itasi i le Iunaite Setete. Mo tane, latou te faʻatatauina 2,800 mataupu fou o le kanesa o le susu o le a faʻamaonia.

O le aso nei o se aso taua ia te au aua i le faaiuga o le 1999, i le 35 o ona tausaga, na maua ai lou tina i le tulaga III o le kanesa o le susu. O aʻu o se tamaititi e ono tausaga le matua e leʻi malamalama i le lautele atoa o mea o loʻo tupu ae leai se aoga e fai atu ai; o se taua faigata. Na manumalo loʻu tina i lana fusuaga, ma e ui o le toʻatele o matou na mafua ona o ia o se tamatoa, ae na ia taʻua o le mauaina o le avanoa i suʻesuʻega i le taimi. Ae paga lea, i le 2016 na maua ai o ia i le kanesa ovarian, ma e oo atu i le 2017, ua salalau atu i le tele o lona tino, ma ia Ianuari 26, 2018, na maliu ai o ia. E ui lava i le leaga o le lima na feagai ma ia, ae o ia lava e muamua fai mai o suesuega i le kanesa, aemaise lava o le kanesa o le susu, o se mea e tatau ona tatou faafetai ai ma o laasaga uma i suesuega e tatau ona tatou faamanatuina. Ana le seanoa le su’esu’ega sa faia e atina’e ai su’esu’ega fa’apitoa sa mafai ona ia fa’ata’ita’iina, sa ia le mautinoa pe semanu e fa’amama le kanesa o le susu ma maua le avanoa e ola ai i le isi 17 tausaga ma le kanesa i le fa’amagaloga. .

O le su'esu'ega fa'afoma'i na mafai e lo'u tina ona avea ma se vaega o se fa'atonuga na fa'aaogaina carboplatin, o se vailaʻau na maua i le 1970s ma muamua faʻamaonia e le FDA i le 1989. Ina ia faʻaalia le auala e mafai ai e suʻesuʻega vave ona faia se eseesega, i se sefulu tausaga puupuu talu ona faʻamaonia e le FDA, o loʻu tina o se vaega o suʻesuʻega faʻapitoa e faʻaaogaina. Carboplatin o loʻo avea pea ma vaega o faʻataʻitaʻiga i aso nei, lea e ofoina atu avanoa mo suʻesuʻega mo i latou e filifilia togafitiga e faʻaogaina ai faʻataʻitaʻiga. E i ai uma tulaga lelei ma le le lelei o le auai i nei tofotofoga e tatau ona mafaufau i ai. Ae, latou te ofoina atu le gafatia mo suʻesuʻega e faia ma faʻafouga i togafitiga e alualu i luma.

O le kanesa o le susu sa i ai i taimi uma ma e mafai ona vaaia i tua atu i le 3000 TLM i taulaga na faia e tagata o Eleni anamua i foliga o susu ia Asclepius, le atua o vailaau. Hippocrates, o lē ua taʻua o le tama o vailaau i Sisifo, na fautua mai o se maʻi faʻapitoa, ma o lona talitonuga na tumau seia oʻo i le ogatotonu o le 1700s ina ua fautua mai Henri Le Dran, o se fomaʻi Farani, e mafai ona faʻamalolo le kanesa o le susu le taotoga o le taotoga. O se manatu e le'i fa'ata'ita'iina se'ia o'o i le fa'ai'uga o le 1800 ina ua fa'atino le mastectomy muamua, ma e ui ina lelei le aoga, ae na tu'u ai tagata mama'i i se tulaga maualalo o le olaga. I le 1898 na maua ai e Marie ma Pierre Curie le radioactive element radium, ma i ni nai tausaga mulimuli ane, na faʻaaogaina e togafitia ai kanesa, o se mea muamua i le chemotherapy faʻaonapo nei. E tusa ma le 50 tausaga mulimuli ane, i le 1930s, na sili atu ona faʻapitoa togafitiga, ma na amata ona faʻaogaina e fomaʻi faʻamalositino faʻatasi ma taotoga e fesoasoani e maua ai e tagata gasegase se tulaga sili atu o le olaga. O lo'o fa'aauau pea le aga'iga'i i luma e maua ai le tele o togafitiga fa'apitoa ma fa'apitoa o lo'o ia i tatou i aso nei, e pei o le fa'avevelaina, chemotherapy, ma e masani lava, tui toto ma i totonu o fualaau.

I aso nei, o se tasi o auala sili ona taatele mo i latou o loʻo i ai le talafaasolopito o aiga o le kanesa o le susu o le suʻega faʻapitoa e iloa ai pe iai ni suiga faʻapitoa mo oe. O kenera nei o le kanesa o le susu 1 (BRCA1) ma le kanesa o le susu 2 (BRCA2), lea e masani ona fesoasoani e puipuia oe mai le mauaina o nisi kanesa. Ae peita'i, a iai a latou suiga e taofia ai i latou mai taotoga masani, e sili atu ona lamatia i latou i ni kanesa, e pei o le kanesa o le susu ma le kanesa ovarian. I le toe tepa i tua i le malaga a loʻu tina, o ia o se tasi o tagata le manuia e leʻi faʻaalia se suiga i ana suʻega kenera, lea na faʻaleagaina i le iloa e leai ni faʻailoga o le mea na mafua ai ona aʻafia o ia i le kanesa o le susu ma le ovarian. . I se isi itu, na ia maua le faamoemoe, e ui i lea, aemaise lava ona o lona uiga e itiiti lava le tulaga lamatia o maua ma loʻu tuagane i le tauaveina o le suiga ia i maua.

Pe o oe o se ali'i po'o se tama'ita'i, e taua tele le nofouta i a'afiaga e maua mai i le kanesa o le susu, ma o le fautuaga numera tasi o le 'aua le misia siaki; afai ua iai se mea ua faaletonu, talanoa i lau foma'i e uiga i ai. O su'esu'ega o le kanesa o lo'o fa'atupula'ia i taimi uma, ae e taua le manatua ua tatou alualu i luma i se taimi pu'upu'u. O le kanesa o le susu e foliga mai ua afaina ai le toatele oi tatou pe tuusa'o e ala i le mauaina, se tagata o le aiga ua maua, isi e pele, po o uo. O le mea na fesoasoani ia te aʻu pe a mafaufau i le kanesa o le susu o loʻo i ai pea se mea e faʻamoemoe i ai. O su'esu'ega ua matua'i alualu i luma i le tulaga ua i ai nei. E le alu ese na o ia. O le mea e lelei ai, o loʻo tatou ola i se taimi o le atamai ma le alualu i luma faatekinolosi e mafai ai e suʻesuʻega ona faia ni laasaga taua, aua e masani ona faʻatupeina faʻalauaʻitele. Mafaufau e su'e se fa'amoemoe e fa'alogoina e oe e te foa'i atu ai.

E masani lava ona faamanatu e lo'u tina o se tagata na sao mai le kanesa o le susu. E ui lava o lona kanesa ovarian sa le mafai ona ia faatoilaloina, ae ou te filifili lava e vaai ia te ia i lena auala. E le'i leva ona atoa lo'u 18, ae fai sa'u pe'a i lo'u tapulima e faamanatu ai lona manumalo, ma a'o alu atu nei, ou te filifili pea e vaai i le pe'a ma faamanatu le taimi faaopoopo matou te faia ai ni manatuaga ma faamautinoa ua ou faamamaluina le tagata na ia. sa.