Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility Faapasi i mataupu autu

Sooga

Ole isi Tesema

O tatou nei. Ua oo mai le faaiuga o le tausaga; matou te iloa o le taimi lenei mo le fiafia, faʻamanatuga, ma fesoʻotaʻiga ma e pele. Peitaʻi, e toʻatele e faanoanoa pe tuua toʻatasi. Ae paga lea, o le manuia i le olaga i nei aso e le faapea e aofia ai faigauo. O le a le mea o tupu? Na taʻua e Daniel Cox, i lana tusi i le New York Times, e foliga mai o loo tatou i ai i se ituaiga o “faauōga solomuli.” E foliga mai, e tele manatu pe aisea ua tupu ai lenei mea. E tele atu le maliliega peita'i o le a'afiaga o feso'ota'iga i lo tatou soifua maloloina o le mafaufau ma le tino. O le fa'aesea o le va fealoa'i ma le nofo to'atasi o lo'o fa'ailoaina i le tele o taimi o fa'afitauli lavelave ile falema'i ma le soifua maloloina lautele, aemaise lava i tagata matutua, e o'o atu ai i taunu'uga leaga o le mafaufau ma le tino.

E tusa ai ma le Survey on American Life, o i tatou o tagata e foliga mai e itiiti ni uo vavalalata, e itiiti le talanoa ma uo, ma e itiiti lo tatou faalagolago i uo mo le lagolagosua. Toeitiiti tasi le afa o tagata Amerika e lipotia le toatolu pe itiiti ifo uo vavalalata, ae 36% lipoti mai le fa i le iva. O nisi o aʻoaʻoga e aofia ai le faʻaitiitia o le auai i mea faʻalelotu, faʻaititia le aofaʻi o faʻaipoipoga, maualalo le tulaga o le tamaoaiga, maua i le gasegase tumau, faigaluega umi itula, ma suiga i fale faigaluega. Ma, talu ai o le toʻatele oi tatou na faʻalagolago i fale faigaluega mo fesoʻotaʻiga, ua atili ai ona faʻaleagaina lagona o le tuulafoaiina ma le vavaeeseina o agafesootai.

E i ai ni nuances manaia i faʻamaumauga. Mo se faʻataʻitaʻiga, o tagata Aferika Amerika ma tagata Hispanic e foliga mai e sili atu ona faamalieina ia latou faauoga. E lē gata i lea, e sili atu ona vaavaai atu fafine i uō mo se lagolagosua faalelagona. Latou te faia le galuega e atiina ae a latou mafutaga…e oʻo lava i le taʻu atu i se uo latou te alolofa ia i latou! I le isi itu, 15% o tamaloloa e lipotia mai e leai ni mafutaga vavalalata. Ua siitia lea i se vaega e lima i le 30 tausaga talu ai. Na taʻua e Robert Garfield, o se tusitala ma o se fomaʻi mafaufau, o tane e masani ona “tuu ese a latou faigauo;” o lona uiga latou te le faʻaaluina le taimi e tausia ai.

O le fa'aesea fa'ale-agafesootai o se fa'amoemoega le toesea po'o le leai o se feso'ota'iga fa'aagafesootai ma isi, ae o le tu'ua to'atasi o lo'o fa'amatalaina o se mea e le mana'omia. O faaupuga e ese, e ui lava e masani ona faʻaaogaina, ma e tutusa uma aʻafiaga i le soifua maloloina. Ua fa'atuputeleina le tu'umamaina ma le nofo to'atasi i vaega matutua. O su'esu'ega a le atunu'u ua lipotia mai e tusa ma le tasi i le fa tagata matutua o lo'o nonofo fa'alaua'itele o lo'o lipotia le fa'amama'o fa'aagafesootai, ma e toetoe lava 30% o lo'o lipotia mai le lagona tu'ufua.

Aiseā o le a iai se aafiaga o le fua faatatau o faaipoipoga? Ia, e tusa ai ma faʻamaumauga o suʻesuʻega, toeitiiti 53% oi latou o loʻo lipotia mai o latou taʻitoʻalua poʻo paaga e masani ona latou faʻafesoʻotaʻi muamua. Afai e leai sau isi mea taua, atonu e sili atu ona e lagona le tuulafoaiina.

E tutusa le a'afiaga ma le ulaula po'o le puta?

E tusa ai ma le taatele o nei suʻesuʻega, e tatau i tagata tausi maʻi muamua ona mafaufau i aʻafiaga faʻalesoifua maloloina e fesoʻotaʻi ma le faʻaesea o agafesootai ma le tuulafoaiina, aemaise lava i tagata matutua matutua. O le fa'atupula'ia o su'esu'ega ua fa'aalia ai se so'otaga malosi i le va o le tu'ufua fa'atasi ma le tu'ua to'atasi ma i'uga leaga. O mafuaʻaga uma o le oti e faʻateleina i le tulaga tutusa e pei o le ulaula poʻo le puta. Ua tele ma'i fatu ma faaletonu o le mafaufau. O nisi o nei a'afiaga e mafua mai i tagata ta'ito'atasi o lo'o lipotia mai le fa'aogaina maualuga o tapaa ma isi amioga fa'alesoifua maloloina. E fa'aogaina e nei tagata ta'ito'atasi le tele o alagā'oa mo le tausiga o le soifua maloloina ona e tele lava ina tele a latou tulaga fa'alesoifua maloloina. I le taimi lava e tasi, latou te lipotia le le usitaia o fautuaga faafomaʻi latou te maua.

E fa'afefea ona fa'afeiloa'i

I le itu e tu'uina atu, "fa'atonuga fa'aagafesootai" o se tasi lea o auala. Ose taumafaiga e fa'afeso'ota'i gasegase ma auaunaga lagolago i totonu o nu'u. Atonu o le fa'aaogaina lea o se pule o mataupu e mafai ona su'esu'eina sini, mana'oga, lagolago a le aiga ma fa'ailoa atu. E masani fo'i ona fa'asino atu e foma'i tagata ma'i i kulupu lagolago a tupulaga. E foliga mai e aoga lelei mo na gasegase o loʻo i ai se faʻafitauli faʻapitoa poʻo se tulaga. O le malosi o nei vaega o tagata mamaʻi e masani ona sili atu ona talia manatu mai isi e feagai ma se tulaga tutusa. O nisi o nei vaega o loʻo feiloaʻi nei i "potu talatalanoaga" poʻo isi nofoaga faʻasalalau lautele.

O Catherine Pearson, na tusia i le Times i le aso 8 o Novema, 2022 na faamatalaina ai ni auala se fa o gaioiga e mafai e i tatou uma ona mafaufau i ai i le taulimaina o lagona o le vavaeeseina po o le tuulafoaiina:

  1. Faataitai le vaivai. O lea foi ou te talanoa ia te au lava ia. Ua lava ma le fa'atama'ita'i po'o le fa'au'au. E le afaina le ta'u atu i tagata ou lagona e uiga ia i latou. Mafaufau e auai i kulupu fa'atulagaina a tupulaga mo le lagolago. Mafaufau e faasoa atu au tauiviga i se uo.
  2. Aua e te manatu o faigauo e tupu faafuasei pe faafuasei. Latou te manaʻomia le taulamua. Aapa atu i se tasi.
  3. Fa'aoga gaoioiga i lou manuia. O le mea moni, o le toʻatele o i tatou e sili atu le toʻa e faʻafesoʻotaʻi ma isi pe a tatou auai i se gaoioiga fefaʻasoaaʻi. Matua manaia. E mafai ona avea ma taʻaloga, poʻo le faʻatasi e faʻaleleia pe fai se mea.
  4. Fa'aaoga le malosi ole "sia'i" e ala ile feau tusitusia po'o imeli. Atonu o le faamalosiauga lea e manaomia e se tasi i aso nei, tau lava ina ia iloa o loo mafaufau i ai.

aafp.org/pubs/afp/issues/2021/0700/p85.html

Su'esu'ega American Perspectives Me 2021

National Academies of Sciences, Engineering, and Medicine. Tuʻuesea faʻaagafesootai ma le tuulafoaiina i tagata matutua matutua: avanoa mo le tausiga o le soifua maloloina. 2020. Avanoa ia Aperila 21, 2021. https://www.nap.edu/read/25663/chapter/1

Smith BJ, Lim MH. Fa'afefea ona taula'i atu le fa'ama'i COVID-19 i le tu'ua to'atasi ma le fa'aesea o tagata. Fa'ata'ita'iga mo le Soifua Maloloina. 2020;30(2):e3022008.

Courtin E, Knapp M. Tuʻuesea faʻaagafesootai, tuulafoaiina ma le soifua maloloina i le matua: o se iloiloga faʻapitoa. Health Soc Care Community. 2017;25(3):799-812.

Freedman A, Nicolle J. Tuʻuesea faʻaagafesootai ma le tuulafoaiina: o tagata fou geriatric giants: auala mo le tausiga muamua. E mafai Fam Fomai. 2020;66(3):176-182.

Leigh-Hunt N, Bagguley D, Bash K, ma isi. O se vaaiga lautele o iloiloga faʻapitoa ile soifua maloloina lautele o aʻafiaga ole faʻaesea ma le tuulafoaiina. Soifua Maloloina. 2017;152:157-171.

Ona TD, Sandholdt H, Siersma VD, et al. O le a le lelei o le iloa e foma'i lautele o latou tagata matutua i le va fealoai ma lagona o le tuuatoatasi?. BMC Fam Pract. 2018;19(1):34.

Veazie S, Gilbert J, Winchell K, et al. Faʻatalanoaina faʻaesea faʻaagafesootai e faʻaleleia ai le soifua maloloina o tagata matutua matutua: o se iloiloga vave. Lipoti a le AHRQ Nu. 19-EHC009-E. Ofisa mo Su'esu'ega ma Tulaga Tau Soifua Maloloina; 2019.

 

 

 

 

 

Manaomia so'oga

 

Manaomia so'oga