Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility Faapasi i mataupu autu

tiapetika

O Novema o le National Diabetes Month. O le taimi lea e aufaatasi ai nuu i le atunuu e aumai le ma'isuka.

O lea la, aisea Novema? Fiafia na e fesili mai.

O le mafuaaga autu ona o le aso 14 o Novema o le aso fanau o Frederick Banting. Na faia e lenei fomaʻi Kanata ma lana vaega o saienitisi se mea ofoofogia i tua i le 1923. Na ia vaaia mai galuega a isi, o taifau na aveese o latou pancreas na vave ona maua i le maʻi suka ma feoti. O lea, na iloa e ia ma isi e iai se mea na faia i le pancreas e fesoasoani i le tino e pulea le suka (glucose). Na mafai e ia ma lana 'au ona aveese mai se vailaʻau mai "motu" o sela (e taʻua o Langerhans) ma avatu i taʻifau e aunoa ma se pancreas, ma sa latou ola. O le upu Latina mo le motu o le “insula.” Fa'alogo masani? E tatau, o le amataga lea o le igoa o le hormone tatou te iloa o le inisalini.

Banting ma le isi saienitisi, James Collip, ona faataitai lea o la latou suʻega i se tamaititi e 14 tausaga e igoa ia Leonard Thompson. I lena taimi, o se tamaititi poʻo se talavou na maua i le maʻisuka e tusa ma le tasi le tausaga na ola ai. Na soifua Leonard seia oo i le 27 o ona tausaga ma na maliu i le niumonia.

Na maua e Banting le Nobel Prize for Medicine and Physiology ma vave faʻasoa atu i lana 'au atoa. Na ia talitonu o lenei hormone faaola ola e tatau ona avanoa mo tagata suka uma, i soo se mea.

O lenei mea moni na o le 100 tausaga talu ai. A'o le'i o'o i lena taimi, o le ma'isuka na iloa atonu e lua ituaiga eseese. E foliga mai o nisi na vave ona feoti ae o isi e ono alu ni masina po o ni tausaga. E tusa lava pe tusa ma le afe tausaga ua mavae, na suʻesuʻe e fomaʻi le urine o se maʻi e taumafai e malamalama i le mea o loʻo tupu ia i latou. E aofia ai le va'ava'ai i le lanu, le palapala, pe fa'afefea le manogi, ma ioe, o nisi taimi e tofo ai. O le faaupuga “mellitus” (pei o le maʻi suka mellitus) o lona uiga o le meli i le gagana Latina. Sa suamalie le mimi i le ma'i suka. Ua tatou o mai i se auala mamao i le seneturi.

O mea ua tatou iloa nei

O le ma'i suka o se fa'ama'i e tupu pe a maualuga tele lou kulukose o lou toto, lea e ta'ua o le suka toto. E aafia ai le tusa ma le 37 miliona Amerika, e aofia ai tagata matutua ma talavou. O le ma'i suka e tupu pe a le lava se hormone e ta'ua o le inisalini, pe le fa'aogaina e lou tino le inisalini i le auala sa'o. Afai e le togafitia, e ono i'u ai i le tauaso, ma'i fatu, ta, faaletonu fatuga'o ma le tipi. E na'o le afa o tagata e maua i le ma'isuka e maua ona o le amataga o le ma'i suka, e itiiti lava auga, pe tutusa auga ma isi tulaga tau soifua maloloina.

O a ni faailoga muamua o le ma'i suka?

O le mea moni, o le faa-Eleni o le upu maʻisuka o lona uiga o le “siphon.” O le mea moni, o le sua o le vai na alu ese mai le tino. O auga e aofia ai le tele o le fia inu, feinu soo, pa'u o le mamafa e le'i faamatalaina, va'ai e sui mai lea aso i lea aso, vaivai e le masani ai, po o le momoe, ma'i po'o le fa'amate o lima po'o vae, fa'ama'i faifaipea pe fa'atupu pea le pa'u, pulu po'o le manava.

Afai e iai ni au fa'ailoga nei, vili vave lou foma'i.

Atonu ua uma ona tupu se fa'aleagaina i ou mata, fatuga'o, ma le fatu fatu ae e te le'i iloa fa'ailoga. Ona o lea mea, e fiafia le au tausi soifua maloloina e su'esu'e mo le ma'isuka i tagata e manatu e maualuga atu le lamatiaga. O ai e aofia ai?

  • Ua silia ma le 45 ou tausaga.
  • Ua e ova lou mamafa.
  • E te le faamalositino soo.
  • O lou matua, tuagane po'o lou tuafafine e maua i le ma'i suka.
  • Sa iai sau pepe e sili atu i le 9 pauna le mamafa, pe sa e maua i le ma'i suka maitaga a'o e ma'itaga.
  • O oe o le Black, Hispanic, Native American, Asia po'o se Pasefika.

O su'ega, lea e ta'ua fo'i o le "su'esu'ega," e masani ona faia i se su'ega toto anapogi. O le a su'eina oe i le taeao, o lea e le tatau ai ona e 'ai se mea pe a uma le 'aiga o le afiafi i le po na muamua atu. Ole su'ega masani ole suka ole toto e maualalo ifo ile 110 mg ile dL. Ole i'uga ole su'ega e maualuga atu ile 125 mg ile dL e ta'u mai ai le ma'i suka.

E to'atele tagata e maua i le ma'isuka pe a ma le lima tausaga a'o le'i fa'aalia fa'ailoga o le ma'i suka. E oo ane i lena taimi, o nisi tagata ua uma ona faaleagaina mata, fatugaʻo, pulu, po o neura. E leai se vaifofo mo le ma'i suka, ae o lo'o i ai auala e tumau ai le soifua maloloina ma fa'aitiitia ai le lamatiaga o fa'afitauli.

Afai e tele au fa'amalositino, mata'ituina au mea'ai, pulea lou mamafa, ma inu so'o se vaila'au e fa'atonuina e lau foma'i, e mafai ona e faia se suiga tele i le fa'aitiitia po'o le puipuia o le fa'aleagaina e mafai e le ma'isuka. O le vave ona e iloa ua e maua i le ma'i suka, o le vave foi lea ona e faia nei suiga taua o le olaga.

Lua (pe sili atu) ituaiga o le ma'i suka?

O le ma'isuka ituaiga 1 ua faauigaina o se tulaga o le maualuga o le suka i le toto ona o le le lava o le inisalini ona o se faiga o le autoimmune. O lona uiga o loʻo osofaʻia e le tino ma faʻaumatia sela o le pancreas lea e gaosia ai le inisalini. O togafitiga faafoma'i ma le tele o tui o le inisalini i aso taitasi (po'o le pamu) o fa'avae autu ia o togafitiga. Afai o lo'o e maua i le ma'isuka ituaiga 1, e tatau ona siaki e le aunoa mo le toto maualuga ma isi ma'i fa'atatau.

Prediabetes? Ma'isuka ituaiga 2?

E le pei o le ma'isuka ituaiga 1, lea e tatau ona togafitia i le inisalini, o le ma'isuka ituaiga 2 e ono mana'omia pe le mana'omia le inisalini. O le prediabetes e le o le ma'i suka, ae. Ae e mafai e foma'i ma isi tausima'i ona iloa mai lau su'ega toto pe a e aga'i atu ile ma'i suka. Mai le 2013 i le 2016, 34.5% o tagata matutua i Amerika na maua i le ma'i suka. E iloa e lau 'au'aunaga pe e te lamatia ma e ono mana'o e su'e pe su'e oe. Aisea? Aua ua fa'ailoa mai o lo'o fa'aauau pea ona avea le fa'amalositino ma le 'ai maloloina ma ma'a tulimanu o le puipuiga o le ma'i suka. E ui lava e leai ni vailaʻau e faʻatagaina e le Food and Drug Administration (FDA) mo le puipuia o le maʻisuka, o faʻamaoniga malosi e lagolagoina le faʻaogaina o le metformin i tagata matutua e maua i le maʻisuka. O le tuai o le amataga o le ma'i suka e matua'i tele ona e 463 miliona tagata i le lalolagi atoa e maua i le ma'isuka. E limasefulu pasene oi latou e le'i iloa.

O a'afiaga mo le ma'i suka po'o le ma'isuka ituaiga 2?

Talu ai o le amataga o le ma'isuka e itiiti lava ni fa'ailoga, e iai lava tulaga lamatia e fa'ateleina ai lou avanoa e maua ai le ma'i suka.

  • O le taumafaina faifaipea o meainu suamalie suamalie fa'apea fo'i le taumafaina o meainu suamalie fa'asusu ma sua suamalie.
  • I tamaiti, o le tino puta ose mea taua tele.
  • Mea'ai e maualuga le ga'o ma le suka.
  • Amioga nofonofo.
  • A'afia ile ma'i suka ole tina ma le tino puta ile manava.

Le tala lelei? O le susu e puipuia. E le gata i lea, o le fa'amalositino ma le 'ai maloloina ua fa'aalia o le maatulimanu ia o le puipuiga o le ma'i suka.

E talia e tagata mama'i e maua i le ma'i suka. 'A'ai fualaau faisua e le masoa; fa'aitiitia lou taumafaina o suka fa'aopoopo ma fatu fa'amamā; filifili mea'ai atoa nai lo mea'ai gaosia; ma fa'aitiitia le taumafaina o meainu suamalie po'o sua suamalie suamalie.

Mo tamaiti ma tupulaga talavou e maua i le ma'isuka, e fautuaina e le ADA le 60 minute i le aso po'o le sili atu o le fa'aogaina o le ea po'o le malosi ma le malosi o maso-ma ponaivi fa'amalositino ia le itiiti ifo i le tolu aso i le vaiaso.

Atonu e mana'o lau foma'i e te va'aia e oe le kulukose o lou toto. E fesoasoani ia te oe e te malamalama atili ai i luga ma lalo ole suka o lou toto i le aso atoa, e iloa ai le aoga o au vailaau, ma iloilo le aafiaga o suiga o le olaga o loo e faia. E mafai e lau foma'i ona talanoa atu ia te oe e uiga i sini, lea e aofia ai se mea e ta'ua o lau A1c. Ole mea lea e maua ai e oe ma lau foma'i ni fa'amatalaga ile tulaga ole ma'i suka ile taimi, pei ole tolu masina. E ese lea ma le mata'ituina o lou toto kulukose i lea aso ma lea aso.

Afai o lo'o e maua i le ma'isuka ituaiga 2 ma e le mafai ona e pulea i suiga o le olaga, e mafai e lau foma'i ona fa'aaogaina se vaila'au e ta'ua o le metformin. O lea ua suia ai le tausiga o le ma'isuka e ala i le faia o sela i lou tino e sili atu ona maaleale i le inisalini i lau tino. Afai e te le'i ausia au sini, e mafai e lau 'au'aunaga ona fa'aopoopo se vaila'au lona lua, pe fautuaina fo'i oe e amata le inisalini. O le filifiliga e masani ona fa'alagolago i isi tulaga fa'afoma'i atonu e te maua.

O le laina pito i lalo, o le ma'isuka e o'o mai ia te oe. E te pule, ma e mafai ona e faia lenei mea.

  • A'oa'o le tele e te mafaia e uiga i lou ma'i ma talanoa ma lau tausima'i pe fa'apefea ona e maua le lagolago e te mana'omia e ausia ai au sini.
  • Pulea le ma'i suka i le vave e mafai ai.
  • Fausia se fuafuaga mo le tausiga o le ma'i suka. O le galue vave pe a uma ona maua e mafai ona fesoasoani e puipuia ai le ma'isuka-fa'afitauli e pei o le fatuga'o, leiloa o le vaai, ma'i fatu, ma le stroke. Afai e maua lau tama i le ma'i suka, ia lagolago ma fa'amaoni. Galulue fa'atasi ma le tausima'i muamua a lau tama e fa'atulaga ni sini fa'apitoa e fa'aleleia atili ai lona soifua maloloina ma le soifua manuia.
  • Fausia lau 'au tausi ma'i suka. Atonu e aofia ai se foma'i taumafa po'o se faia'oga o le ma'i suka.
  • Sauni mo asiasiga ma au 'au'aunaga. Tusi i lalo lau fesili, toe iloilo lau fuafuaga, faamaumau taunuuga o lou suka toto.
  • Tusi ni fa'amatalaga i lau taimi atofaina, fesili mo se aotelega o lau asiasiga, pe siaki lau faitotoa i luga ole laiga ole gasegase.
  • Fai se siaki toto, siaki vae, ma siaki le mamafa. Talanoa ma lau 'au e uiga i vaila'au ma togafitiga fou, fa'apea fo'i tui e tatau ona e maua e fa'aitiitia ai lou ono ma'i.
  • Amata i nai suiga laiti e fatu ai mausa maloloina.
  • Ia fai le faamalositino ma le taumafa maloloina o se vaega o au masani i aso taitasi
  • Seti se sini ma taumafai e toaga i le tele o aso o le vaiaso
  • Mulimuli i se fuafuaga o taumafataga o le ma'i suka. Filifili fualaau 'aina ma fualaau faisua, fatu atoa, aano o manufasi, tofu, pi, fatu, ma le susu ma le sisi e le ga'o pe maualalo le ga'o.
  • Mafaufau e auai i se vaega lagolago e aʻoaʻoina auala mo le puleaina o popolega ma fesili mo se fesoasoani pe a e lagona le faʻanoanoa, faʻanoanoa, pe lofituina.
  • O le moe mo le fitu i le valu itula i po taitasi e mafai ona fesoasoani e faaleleia atili ai lou lagona ma lou malosi.

E le o oe o se ma'i suka. Atonu o oe o se tagata e maua i le ma'i suka, faatasi ai ma le tele o isi uiga. E iai isi ua sauni e o mai fa'atasi ma oe i le fa'ataunu'uina o au sini. E mafai ona e faia lenei mea.

 

niddk.nih.gov/health-information/community-health-outreach/national-diabetes-month#:~:text=November%20is%20National%20Diabetes%20Month,blood%20sugar%2C%20is%20too%20high.

Kolb H, Martin S. Siosiomaga / olaga faʻapitoa i le pathogenesis ma le puipuia o le maʻisuka ituaiga 2. BMC Med. 2017;15(1):131

American Diabetes Association; Tulaga o tausiga fa'afoma'i ile ma'i suka—2020 fa'apu'upu'u mo tausi ma'i muamua. Clin Diabetes. 2020;38(1):10-38

American Diabetes Association; Tamaiti ma tupulaga talavou: tulaga o le tausiga faafomaʻi i le maʻisuka-2020. Tausiga o le Ma'isuka. 2020;43(Suppl 1):S163-S182

aafp.org/pubs/afp/issues/2000/1101/p2137.html

American Diabetes Association; Su'esu'ega ma le fa'avasegaina o le ma'i suka. Tausiga o le Ma'isuka. 2014;37(Suppl 1):S81-S90