Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility Faapasi i mataupu autu

Fai'ai ole pili

E masani ona ou taumafai e pulea le tele o papatusi vili. O oʻu lagona i nei taimi e mafai ona amata mai i lagona o le lofituina i se lagona o le popolevale.

I se tasi o nei taimi talu ai nei, na fai mai ai se tasi o fanau a la’u fanau a’oga vasega poto “Papa, e tatau ona tuu le mafaufau i lou fai’ai pili ae faaaoga lou fai’ai lulu.” Mai gutu o tama meamea.

Sa sa'o o ia. Na mafua ai ona ou mafaufau i le auala e tali atu ai le faiʻai (i le tulaga lea o aʻu) i le atuatuvale. E le gata i lea, i le vaʻaia o le Aso Lulu muamua o Novema o loʻo tuʻu ese e avea ma National Stress Awareness Day, na ou filifili ai e suʻesuʻe atili.

Aiseā o se aso e mafaufau ai e uiga i le atuatuvale? National Stress Awareness Day o le 24 itula o le faʻamalosia o le mea moni e te le o faia se mea lelei mo oe lava e ala i le faʻamalosia o tulaga e le mafai ona e pulea. O le mea moni, e tusa ai ma le saienisi, o le faʻalavelave masani e taʻitaʻia ai le faʻaleagaina o le mafaufau ma le physiological galuega.

Ua lagona le popole? E le na'o oe. E tusa ai ma se suʻesuʻega talu ai nei, e tusa ma le 25% o tagata Amerika fai mai o loʻo latou feagai ma tulaga maualuga o le atuatuvale ma le isi 50% fai mai o latou popolega e feololo.

O nei fuainumera atonu e le faateia oe talu ai tatou te feagai uma ma galuega, aiga, ma mafutaga faʻalavelave.

Pili?

Ou te le mana'o e ta'ufaatauvaaina le au ili pili i fafo. O lea la, ina ia sili atu le saʻo, o loʻo i ai se vaega o lou faiʻai e taʻua o le amygdala. A oʻo i le amygdala, e taʻua i nisi taimi o le mafaufau ma lau "faiʻai pili." O le vaega lea o lou fai'ai e fa'agaoioia lagona ma maua ai fa'amatalaga e uiga i le fa'alavelave e ala i ou lagona. Afai e fa'amatalaina le fa'amatalaga o se mea taufa'amata'u pe mata'utia, e tu'uina atu se fa'ailo i le nofoaga autu o le fa'atonuga a lou fai'ai, ua ta'ua o le hypothalamus.

A maua e lou hypothalamus se fa'ailoga mai lau amygdala o lo'o e i ai i se tulaga lamatia, e tu'uina atu fa'ailo i le tino. E pamu mai e le adrenaline le adrenaline, e faatelevave ai le tata o lou fatu, e tulei atili ai le toto i maso ma totoga o lou tino.

E ono vave foʻi lau mānava, ma o le a atili ai ona maʻai ou lagona. O le a fa'amatu'u atu fo'i e lou tino le suka i totonu o lou toto, ma lafo atu ai le malosi i vaega eseese uma. O le mea foi lea e mafua ai le faʻateleina o se mea e taʻua o le cortisol, lea e taʻua i nisi taimi o le hormone stress, e faʻateleina ai lou uaea ma mataala.

E le faapea o se mea leaga. O se mea e taʻua o le "fight-or-flight" reaction.

Tau-pe-lele

O le atuatuvale e mafai ona aoga se faamoemoega taua ma e mafai foi ona fesoasoani ia te oe e ola ai. Mo o tatou tuaa, o le atuatuvale o se fesoasoani fesoasoani mo le ola, e mafai ai ona latou aloese mai le taufaamatau faaletino moni. E mafua ona e manatu ai lou tino o lo'o lamatia, ma fa'aoso ai lena faiga e ola ai "tau-po'o-lele".

Fua-pe-lele faiga e faasino i suiga uma o vailaʻau o loʻo alu i totonu o lou tino e saunia ai mo gaioiga faʻaletino. O le mea atonu e te le iloa o le atuatuvale e le o se mea leaga i taimi uma. I nisi tulaga, pei o le taimi e te amataina ai se galuega fou poʻo le fuafuaina o se mea tele e pei o se faaipoipoga, o le popole e mafai ona fesoasoani ia te oe e taulai atu ai, faʻaosofia oe e fai lelei, ma faʻaleleia atili lau faʻatinoga.

Ae o nisi o mafuaʻaga e mafai ai ona lelei le faʻalavelave i nei tulaga ona o se taimi pupuu ma e fesoasoani ia te oe e faʻafeiloaʻi se luʻitau e te iloa e mafai ona e taulimaina.

O le feagai ma le atuatuvale i se taimi umi, e ui i lea, e mafai ona afaina ai lou soifua maloloina. O suʻesuʻega ua faʻaalia ai se fesoʻotaʻiga i le va o le atuatuvale ma faʻafitauli masani e pei o le toto maualuga (toto maualuga), suka, atuatuvale ma isi mea.

E ui e mafai lava ona fesoasoani lenei tali fa'apopoleina tatou te sao ai i tulaga mata'utia, e le o taimi uma o se tali sa'o ma e masani lava ona mafua mai i se mea e le o se mea e lamatia ai le ola. E mafua ona e le mafai e o tatou faiʻai ona vaʻai i le va o se mea e matua taufaamatau ma se mea o se faʻafefe.

Aafiaga masani o le atuatuvale

Ioe, o fa'ailoga fa'atiga e mafai ona a'afia ai lou tino, ou mafaufauga ma lagona, ma au amio. O le mafai ona iloa fa'ailoga masani fa'atiga e mafai ona fesoasoani ia te oe e fa'afoeina.

I totonu o lou tino e mafai ona e o'o i le ulu ulu, tete'e maso, tiga o le fatafata, vaivai, tiga le manava, ma fa'afitauli moe. Atonu e popole lou lagona, le mautonu, lagona le leai o se taulaiga, lagona le lofituina, itaitagofie pe ita, pe faanoanoa ma faanoanoa. O amioga fa'apopoleina e aofia ai le 'ai tele po'o le fa'atauva'a, fa'aoso ita, fa'aaoga sese o le ava malosi, fa'aoga tapaa, fa'agasolo fa'atasi, po'o le le fa'amalositino i taimi uma.

Fa'atiga…e loloto teisi

Acute stress disorder ose su'esu'ega fa'ale-mafaufau e ono tupu i tagata mama'i i totonu o le fa vaiaso talu ona tupu fa'alavelave. O foliga e aofia ai le popole, fefe tele poʻo le leai o se fesoasoani, toe faʻaalia le mea na tupu, ma amioga aloese. O tagata o lo'o iai lea fa'ama'i o lo'o fa'atupula'ia le a'afiaga o le atia'e o fa'ama'i fa'ama'i posttraumatic. Fa'alavelave ose mea masani. Ua fa'atatauina e 50 i le 90 pasene o tagata matutua i Amerika e o'o i fa'alavelave i o latou olaga.

O le upu macrostresssor e faasino i fa'alavelave fa'alavelave, e pei o fa'alavelave fa'alenatura po'o fa'alavelave fa'aletagata, a'o le faaupuga microstresor, poʻo le faʻalavelave i aso uma, e faʻatatau i "faʻaitaitaʻia, faʻalavelave, faʻalavelave manaʻoga e faʻaalia ai fefaʻatauaiga i aso uma ma le siosiomaga."

Psychologist Derald Sue, tusitala o tusi e lua i luga microaggression, o loo faamatalaina ai le faaupuga: “O le manatu faatauvaa i aso uma, o le faalumaina, o le tuu i lalo ma le faalumaina o tagata lanu, fafine, tagata LGBT po o i latou ua faalēaogāina aafiaga i a latou fegalegaleaiga i lea aso ma lea aso ma tagata.”

O ana suʻesuʻega ma isi ua faʻaalia ai o microaggressions, e ui lava e foliga mai e laiti ma o nisi taimi o solitulafono mama, e mafai ona afaina ai le mafaufau i le soifua maloloina o latou tagata. O lenei a'afiaga e mafai ona o'o atu ai i le ita ma le fa'anoanoa ma e mafai fo'i ona fa'aitiitia ai le gaosiga o galuega ma tomai e fo'ia ai fa'afitauli. E le gata i lea, o microaggressions e vavalalata vavalalata ma faʻaituau faʻapitoa, o uiga ia, faʻataʻitaʻiga, ma manatu tatou te le o iloa, e mafai ona fetolofi i o tatou mafaufau ma aafia ai a tatou amioga. O lo'o fa'aauau su'esu'ega i le fa'atuputeleina o a'afiaga na fa'atauva'a ai tagata mo se taimi umi. O le manatu e fa'apea e mafai ona fa'amatalaina nisi o fa'afitauli tau soifua maloloina na o'o iai.

O afea e saili ai se fesoasoani

Afai e te le o mautinoa o le atuatuvale o le mafuaʻaga lea o ou faʻaʻailoga, pe ua e faia ni laasaga e faʻaitiitia ai ma faʻaauau pea ou faʻaʻailoga, vaʻai lau fomaʻi. Atonu e mana'o lau tausi soifua maloloina e siaki oe mo nisi mafua'aga. Pe mafaufau e vaʻai i se faufautua faʻapolofesa poʻo se fomaʻi e mafai ona fesoasoani ia te oe i le atinaʻeina o isi tomai faʻafetaui.

Ma le mea mulimuli, afai o loʻo e maua i le tiga o le fatafata, aemaise lava pe afai e te maua foi le manava, afu, faufau, tiga o le tauau poʻo le auvae, saili fesoasoani faʻafuaseʻi. Atonu o faailoga ia o se fatu fatu ae le na'o le atuatuvale.

Ae fai'ai lulu

O le sini ia aua neʻi aafia i lo tatou “faiʻai pili” ae ia faaaogā lo tatou “faiʻai lulu.” O le isi auala e fai atu ai o le faʻaaogaina lea o lo tatou faiʻai atoa a o tatou feagai ma luitau o le olaga.

E le mafai ona e tausia isi sei vagana ua e tausia oe lava. O lona uiga o le faia o malologa, tuʻuina atu ia te oe se taimi ma avanoa e faʻatino ai mea o loʻo e lagona, faʻamalositino, 'ai lelei (ae le o le popole i le 'ai), lava le moe, maua sina susulu o le la, tumau le susu, ma faʻatapulaʻa lou taumafaina o mea inu kafeina ma ava malosi. Aloese mai le faaaogaina o mea faasolitulafono.

Faataitai auala malolo e pei o le manava loloto, yoga, tai chi, poʻo le massage

O le fa'ato'ilaloina o se fa'alavelave e le'o se ta'amilosaga ae o se malafoni. Ia faʻamaoni e uiga i le tulaga, faʻavave oe lava, ma iloa ma talia le mea e te mafaia ma le le mafai ona pulea. A e lagona le lofituina, aua le le amanaiaina. Faifailemu. Fai atu leai pe a e manaʻomia. E leai se tasi e sao mai nei lagona. Taofi le aga malie.

E oo lava ile taimi ole mamao ese, e te manaʻomia fesoʻotaʻiga lautele. Siaki i taimi uma ma e pele. Fa'aalu se taimi ma aiga ma uo. Feso'ota'i manino, fesili po'o a mai, ma fa'amaoni i lou tulaga. Afai e te manaʻomia se fesoasoani, aua e te faʻamaualuga e ole atu i ai, tusa lava pe o faufautua faapolofesa.

O mea e te taulai i ai e aafia ai ou lagona. O lea, saili le lelei. E oo lava i le galuega faigofie o le fatuina o se lisi o le agaga faafetai, tusi i lalo mea e tolu na sologa lelei i aso taitasi. O lenei gaioiga faigofie ua faʻaalia e faʻaitiitia ai le popole ma le atuatuvale, lea e masani ona faʻatasi ma le atuatuvale.

Taulaʻi ia saili ni auala malosi e pulea ai ou popolega. Auala le toaga e pulea ai le atuatuvale - e pei o le matamata televise, su'ega i luga ole laiga po'o le taalo i taaloga vitio - atonu e foliga mai e malolo, ae e mafai ona faateleina lou popole i se taimi umi.

 

MICHAEL G. KAVAN, PhD; GARY N. ELSASSER, PharmD; ma EUGENE J. BARONE, MD, Creighton University School of Medicine, Omaha, Nebraska Fomaʻi Fomaʻi. 2012 Oct 1;86(7):643-649.

Fa'atusatusaga o auala e lua o le fuaina o fa'amamafa: fa'alavelave i aso ta'itasi ma fa'aolaola fa'asaga i mea tetele o le olaga. Kanner AD, Coyne JC, Schaefer C, Lasarus RS

J Amio Med. 1981 Mati; 4(1):1-39.

https://www.mayoclinic.org/healthy-lifestyle/stress-management/in-depth/stress-symptoms/art-20050987

Jones KB. COVID-19: soifua manuia foma'i ile taimi ole fa'ama'i AFP. Aperila 7, 2020.