Please ensure Javascript is enabled for purposes of website accessibility Preskoči na glavni sadržaj

Otkud kolebljivost?

Pružanje učinkovite promocije zdravlja u zajednici crnaca već se dugo bori. Još od povijesnih studija poput eksperimenta Tuskegee iz 1932. godine, u kojem su Crnci namjerno ostali bez liječenja sifilisa3; istaknutim ličnostima poput Henriette Lacks, čije su stanice tajno ukradene kako bi pomogle u informiranju istraživanja raka4; može se razumjeti zašto crnačka zajednica oklijeva vjerovati zdravstvenom sustavu, kad povijesno njihovo zdravlje nije bilo prioritetno. Povijesno maltretiranje crnaca, kao i prosljeđivanje pogrešnih informacija o zdravlju crnaca i diskreditacija boli crnaca, dali su crnoj zajednici svaku potvrdu da ne vjeruje zdravstvenom sustavu i onima koji djeluju u njemu.

Postoji nekoliko mitova vezanih uz zajednicu crnaca koji se i danas prenose u medicinskoj zajednici. Ovi mitovi imaju ogroman utjecaj na način na koji se liječe obojene osobe u medicinskom svijetu:

  1. Simptomi za pojedince crnaca isti su kao i za pripadnike zajednice bijelaca. Medicinske škole obično proučavaju bolesti i bolesti samo u kontekstu bijelih populacija i zajednica, što ne pruža točan prikaz cjelokupne populacije.
  2. Ideja da rasa i genetika isključivo određuju rizik po zdravlje. Možda ćete čuti da su crnci vjerojatnije za dijabetes, no točnije je to zbog socijalnih odrednica zdravlja, poput okoliša u kojem osoba živi, ​​stresa u kojem je podvrgnuta (tj. Rasizam) i njege zbog koje je u mogućnosti primiti. Utjecaj rase na zdravlje i pristup zdravstvenoj zaštiti ne raspravlja se aktivno niti se proučava u medicinskoj zajednici, što dovodi do toga da liječnici proučavaju crnce i njihovo zdravlje kao jednu veliku skupinu umjesto pojedinačno ili u fokusu zajednice.
  3. Pacijentima crnaca ne može se vjerovati. To je zbog stereotipa i pogrešnih informacija koje su prošle kroz medicinsku zajednicu. Prema Wallaceovim nalazima, medicinska zajednica ima tendenciju vjerovati da su pacijenti Crnaca neistiniti u vezi sa svojim zdravstvenim stanjem i da li traže nešto drugo (tj. Lijekove na recept).
  4. Prethodni mit također se hrani četvrtim; da crnci pretjeruju s boli ili imaju veću toleranciju na bol. To uključuje vjerovanje da Crnci imaju deblju kožu i njihovi su živčani završetci manje osjetljivi od bijelaca. Da biste ojačali ovakve ideje, istraživačka studija pokazao je da 50% od 418 ispitanih studenata medicine vjeruje barem u jedan rasni mit kada je medicinska njega u pitanju. Mitovi poput ovih stvaraju barijeru u zdravstvenoj zaštiti, a kad se vratimo na mit dva, razumljivo je zašto zajednica crnaca može imati veće stope zdravstvenih stanja.
  5. I na kraju, pacijenti Crnaca tu su samo radi lijekova. Povijesno gledano, na crne pacijente gleda se kao na ovisnike, a manje je vjerojatno da će se kod crnih pacijenata pravilno liječiti bol. To ne utječe samo na zdravlje odraslih, već stvarno započinje kad su pacijenti djeca. U studiji na oko milijun djece s upalom slijepog crijeva u SAD-u, istraživači su otkrili da je u usporedbi s bijelom djecom, crna djeca manje vjerojatno da će dobiti lijekove protiv bolova i za umjerenu i za jaku bol.2 Opet, vraćajući se na mit dva, ovo ukazuje na socijalne odrednice zdravlja (tj. Pristup odgovarajućoj njezi) koja utječe na kratkotrajno i dugoročno povjerenje pacijenta crnaca u sustav.

Sada, stupajući u svijet COVID-19 i cjepiva, postoji mnogo razumnih kolebanja oko povjerenja vladi i, što je još važnije, povjerenja u zdravstveni sustav koji će pružiti odgovarajuću njegu. To ne proizlazi samo iz povijesnog maltretiranja Crnaca u zdravstvenom sustavu, već i iz tretmana zajednica crnaca koje imaju svi sustavi u Sjedinjenim Državama. Vidjeli smo videozapise koji naizgled pokazuju policijsku brutalnost, saznali smo o slučajevima koji pokazuju nedostatak pravde u pravosudnom sustavu naše zemlje i vidjeli smo nedavnu pobunu u glavnom gradu naše države kada se izazivaju sustavi moći. Gledajući nedavne zakone, politike i nasilje i kako mediji izvještavaju o tim problemima, može se vidjeti zašto ljudi u boji i njihove zajednice nerado vjeruju da zdravstveni sustav gleda.

Što bismo onda trebali učiniti? Kako postići da više Crnaca i ljudi obojenih boja povjeri zdravstveni sustav i prevlada razumnu sumnju? Iako postoji nekoliko koraka za istinsku izgradnju povjerenja, veliki korak je povećanje zastupljenosti u zdravstvenom sustavu. Zastupljenost također može uvelike utjecati na povjerenje. Jedno istraživanje pokazalo je da su od skupine od 1,300 Crnaca koji su dobili besplatan zdravstveni pregled oni koji su posjetili Crnog liječnika imali 56% veću vjerojatnost da će dobiti injekciju gripe, 47% vjerojatnije da će pristati na probir dijabetesa i 72% vjerojatnije da će prihvatiti probir kolesterola.5 Ako ovo išta pokazuje, to je da kad se možete vidjeti u nekome, to ima ogroman utjecaj na to da vam bude ugodno. Zajedno s rasnom zastupljenošću, također nam je potrebno više obrazovanja o zdravstvenoj ravnopravnosti i pružanju pravedne skrbi za liječnike. Kroz ove promišljene promjene u našem zdravstvenom sustavu može se izgraditi to povjerenje, ali trebat će vremena i puno rada.

Pa, kao Crnkinja, hoću li se cijepiti? Odgovor je jednostavno da, a evo zašto - smatram da je ispravno što moram učiniti kako bih zaštitio sebe, svoje najmilije i svoju zajednicu. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) otkrili su da u usporedbi s bijelom zajednicom, crnci imaju 1.4 puta veću vjerojatnost da imaju slučajeve COVID-19, 3.7 puta veću vjerojatnost da će biti hospitalizirani i 2.8 puta veću vjerojatnost da umru od COVID-19.1 Dakle, iako dobivanje cjepiva može biti nepoznato i zastrašujuće, činjenice o COVID-19 također su zastrašujuće. Ako se ispitate da li želite dobiti cjepivo, istražite, razgovarajte sa svojim krugom i postavljajte pitanja. Također možete provjeriti Web stranica CDC-a, gdje odgovaraju na mitove i činjenice cjepiva COVID-19.

 

Reference

  1. Centri za kontrolu i prevenciju bolesti, CDC. (12. veljače 2021.). Hospitalizacije i smrt prema rasi / etničkoj pripadnosti. Preuzeto iz https://www.cdc.gov/coronavirus/2019-ncov/covid-data/investigations-discovery/hospitalization-death-by-race-ethnicity.html
  2. Wallace, A. (30,2020. rujna 5.). Utrka i medicina: XNUMX opasnih medicinskih mitova koji povrijeđuju crnce. Preuzeto iz https://www.healthline.com/health/dangerous-medical-myths-that-hurt-black-people#Myth-3:-Black-patients-cannot-be-trusted
  3. Nix, E. (15. prosinca 2020.). Tuskegeeov eksperiment: zloglasna studija sifilisa. Preuzeto iz https://www.history.com/news/the-infamous-40-year-tuskegee-study
  4. (1. rujna 2020.). Nedostaje Henrietta: Znanost mora ispraviti povijesnu pogrešku https://www.nature.com/articles/d41586-020-02494-z
  5. Torres, N. (10. kolovoza 2018.) Istraživanje: Imati crnog liječnika dovelo je muškarce do učinkovitije njege. Preuzeto iz https://hbr.org/2018/08/research-having-a-black-doctor-led-black-men-to-receive-more-effective-care