Promjena informacija i razvoj nauke

Sada sam dovoljno star da vidim kako se zdravstvena zaštita značajno razvija i mijenja. Od liječenja srčanih udara, promjena u liječenju bolova u donjem dijelu leđa i njege HIV-a, medicina se nastavlja prilagođavati i mijenjati što više učimo i korištenje dokaza za usmjeravanje liječenja.

Dokazi? Sećam se mnogih razgovora sa pacijentima koji su smatrali da je samo pominjanje „medicine zasnovane na dokazima“ ili EBM uvod u to da im se kaže da neće dobiti nešto što žele.

Ono što se promijenilo u mojoj karijeri je kretanje obrazloženja za način na koji liječimo različita stanja od „mješanja vršnjaka“, što znači ono što su stručnjaci „najbolje pretpostavili“ do upotrebe istraživanja (randomizirana kontrolirana ispitivanja, kada je to moguće) za stvarno upoređivanje liječenja A na tretman B.

Izazov: promjena. Ono što znamo se stalno menja. Nauka nastavlja da se razvija i mi nastavljamo da učimo svakodnevno.

Dakle, evo nas sa COVID-19.

Istraživanje ubrzano proučava svaki aspekt ove zarazne bolesti. Ovo uključuje sve, od načina na koji liječimo kasnu fazu infekcije na intenzivnoj intenzivnoj terapiji do toga kako na odgovarajući način spriječiti ljude da se zaraze ovim vrlo zaraznim virusom. Također pokušavamo razumjeti šta utiče na nečiji rizik za lošije ishode. Pojavljuju se obrasci, a više informacija će doći.

Jedna oblast kojoj se posvećuje velika pažnja je proizvodnja antitela u telu. U osnovi postoje dva načina za razvoj antitijela na virus. Ili ih dobijemo nakon infekcije (pod pretpostavkom da nismo podlegli bolesti) ili dobijemo vakcine koje su obično „atenuirane“ verzije virusa. Ovo je proces u kojem je virus smanjen („defanziran“) u svom djelovanju, ali i dalje izaziva odgovor antitijela.

Ovo je mjesto gdje je sva akcija…trenutno.

Ono što do sada znamo je da COVID-19 stvara odgovor antitijela, ali kao što je objavljeno u Žurnalu krv 1. oktobra ova antitela traju samo ili počinju da nestaju oko tri do četiri meseca nakon infekcije. Također, čini se da što je infekcija teža, to je veća količina proizvedenih antitijela.

Sada slušamo o mogućnosti vakcine koja djeluje kroz RNK ćelije koja izgleda da stvara zaštitu oko sedam dana nakon druge doze. Ovo bi moglo promijeniti igru. Drugi upozorenje je da podatke moraju potvrditi drugi naučnici i da treba proučiti više ljudi kako bi se procijenili nuspojave. Čak i ako funkcionira, dostupnost općoj populaciji mogla bi biti mjesecima daleko. Ako i kada vakcina postane dostupna, morali bismo da damo prioritet radnicima na prvoj liniji i medicinski ugroženima.

Šta ovo znači za mene kao pružaoca primarne zdravstvene zaštite? Porota je još vani, ali sumnjam da bi COVID-19 mogao postati poput gripe i da bi mogao zahtijevati godišnju vakcinaciju. To također znači da će ostale preventivne mjere kao što su pranje ruku, maske, držanje ruku podalje od lica i ostanak kod kuće kada ste bolesni i dalje biti važne. Iako bi bilo lijepo, ne mislim da će ovo ikada biti „gotovo” stanje. I za COVID-19 i za gripu, moguće je prenijeti virus na druge prije nego što se pojave simptomi. Ljudi mogu širiti COVID-19 oko dva dana prije nego što iskuse znakove ili simptome i ostaju zarazni najmanje 10 dana nakon što se prvi znakovi ili simptomi pojave. (Ljudi s gripom obično su zarazni dan prije nego što pokažu simptome i ostaju zarazni oko sedam dana.)

Još jedna stvar, poenta, prema istražiteljima, je da za gašenje tekuće pandemije COVID-19, vakcina mora imati efikasnost od najmanje 80%, a 75% ljudi je mora primiti. Budući da je malo vjerovatno da će se ova visoka pokrivenost vakcinacijom dogoditi uskoro, druge mjere poput socijalnog distanciranja i nošenja maski vjerovatno će biti važne preventivne mjere u doglednoj budućnosti. (Izvor: Bartsch SM, O'Shea KJ, Ferguson MC, et al. Efikasnost vakcine potrebna za vakcinu protiv koronavirusa COVID-19 kako bi se spriječila ili zaustavila epidemija kao jedina intervencija. Am J Prev Med. 2020;59(4):493−503.)

Dalje, kada budemo imali vakcinu, baš kao i kod gripa, biće prioritet ko treba da dobije vakcinu i kojim redosledom. Nacionalne akademije nauka, inženjerstva i medicine iznijele su preporuke za distribuciju vakcina protiv COVID-19, pozivajući visokorizične zdravstvene radnike i one koji prvi reaguju da dobiju prve doze, a zatim stariji štićenici u ustanovama kao što su starački domovi i odrasli s već postojećim stanja koja ih izlažu povećanom riziku. Panel je pozvao države i gradove da se fokusiraju na osiguravanje pristupa u manjinskim zajednicama i da Sjedinjene Države podrže pristup u zemljama s niskim prihodima.

Kao doktor porodične medicine, uvek se trudim da se setim onoga što mi je mentor rekao pre mnogo godina: „Plan je današnja najbolja pretpostavka“. Moramo djelovati na osnovu onoga što sada znamo i biti voljni (i otvoreni) za nove informacije i učenja. Jedno je sigurno, promjena će biti konstanta.